• slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
  • slika
Talum očaral Švicarje z novo rondelico, kjer je dodana vrednost skoraj 100 tisoč evrov Talum očaral Švicarje z novo rondelico, kjer je dodana vrednost skoraj 100 tisoč evrov Pri rondelicah je Talum lani postal največji svetovni proizvajalec; švicarska družba SIGG iz njih dela aluminke – embalažo za vodo iz aluminija, ki jo razstavlja MoMA
Položen temeljni kamen za začetek 21-milijonske investicije na Fraportu Položen temeljni kamen za začetek 21-milijonske investicije na Fraportu Na brniškem letališču začetek del za razširitev potniškega terminala, ki bodo zaključena leta 2021
Steklarna Hrastnik na krilih odličnega rezultata predčasno v 24,6-milijonsko naložbo Steklarna Hrastnik na krilih odličnega rezultata predčasno v 24,6-milijonsko naložbo V prvem letošnjem polletju so dosegli 26,9-odstotno EBITDA maržo, zato bodo prihodnjo jesen postavili novo peč za steklenice za žgane pijače in parfumerijo
Komentar

Nam grozi pravni kaos na finančnem trgu?

Čas branja: 4 min
25.03.2014  15:30  Dopolnjeno: 07.08.2015 12:30

Na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH usvojen je, između ostalih, i Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, kojim se, kako prenose mediji, uređuju prava korisnika finansijskih usluga koje pružaju banke, mikrokreditne organizacije, davaoci finansijskog leasinga i trgovci, kao i uslovi i načini ostvarivanja i zaštite tih prava. Prijedlog ovog zakona urađen je prije nekoliko godina i do sada je čekao na usvajanje te je, na kraju, eto - i usvojen.

Javnost, naravno, očekuje da ovaj zakon riješi brojne probleme u sektoru finansija, koji su prevashodno izraženi kroz općepoznate probleme žiranata i jemaca. Međutim, čak i površno čitanje ovog zakona stvara dojam da on baš i nije ono što građani ili žiranti očekuju. Istini za volju, pomenuti zakon je krajnje pomodan, prepun je termina koji lijepo zvuče, usklađen je sa svim mogućim i nemogućim propisima i direktivama EU, principima OECD-a i slično, no u osnovi, kada se zagrebe malo dublje ispod površine, sasvim je jasno da ovaj zakon neće riješiti probleme zbog kojih je u posljednjih par godina nekoliko ljudi izvršilo samoubistvo zbog nemogućnosti vraćanja tuđih dugova.

Pogledajmo sada, dakle, šta pomenuti zakon propisuje. U članu 3. kaže se da se ovaj zakon ne primjenjuje na ugovore o kreditu u iznosu manjem od 400 KM i većem od 150.000 KM, te na ugovore o leasingu kod kojih nije ugovorena mogućnost da primalac stekne pravo svojine, prekoračenje preko tekućeg računa, ugovore o kreditu kod kojih je potraživanje osigurano hipotekom na nekretnini i tako dalje. Potom jedan veliki broj članova zakona propisuje definicije i pravila oglašavanja i ugovaranja finansijskih usluga, pri čemu je, kako prenose mediji, naše zakonodavstvo preuzelo standarde EU u smislu da davatelj kredita mora na jasan način prezentirati zajmoprimcu šta su mu obaveze te da s tim treba upoznati i jemca, odnosno žiranta. Ovaj zakon, dakle, prepoznaje instituciju jemca i žiranta u punom kapacitetu, dok nedavno usvojeni Zakon o zaštiti jemaca i žiranata u FBiH na izvjestan način znatno smanjuje njihovu funkciju i kapacitet - gotovo da ih ukida. Zajmoprimcu je zatim zakonom ostavljen rok od 14 dana da razmisli o kreditu i njegovim uslovima i posljedicama, a nakon tog roka, on i žiranti mogu odustati od kredita bez ikakvih posljedica.

Zakon, također, propisuje materiju godišnje efektivne kamatne stope, a potom slijedi cijeli niz članova Zakona koji propisuju informisanje klijenata od banaka, mikrokreditnih organizacija i leasing kuća u predugovornoj i pregovaračkoj fazi. Tu su zatim i propisi koji nalažu šta ugovor o zajmu mora sadržavati, zatim obaveze procjene kreditne sposobnosti, kao i ugovaranje i izdavanje te korištenje platežnih kartica i tako dalje.

Ono što predstavlja novost i stvara nedoumicu, regulira se u članu 37. i odnosi se na "ustupanja potraživanja banke iz ugovora o kreditu drugoj banci ili finansijskoj organizaciji". Na kraju Zakona, u obrazloženju, navodi se da je ovaj član vezan za prenos prava na jemca. Međutim, ovaj član pak veoma jasno dozvoljava i prenos potraživanja na druge finansijske institucije, što u ovdašnjoj javnosti budi određene negativne osjećaje. Sjetimo se, naprimjer, da su prije godinu ovdašnji mediji izvještavali da se dosta klijenata banaka žalilo nadležnim da ih razne agencije koje tvrde da su kupile njihova potraživanja od banaka uznemiravaju i maltretiraju telefonom i po dvadesetak puta dnevno, tražeći da im uplate rate kredita. To tada nije bilo u skladu sa zakonom, no uskoro će biti. Banke i mikrokreditne organizacije će, dakle, moći prenijeti svoja (problematična) potraživanja na neko treće lice, na neku finansijsku instituciju koja ima dozvolu za rad Agencije za bankarstvo. A to je velika novina u našem finansijskom sektoru sa još nesagledivim posljedicama.

Ono što su bh. dužnosnici istakli kao posebnu prednost Zakona o zaštiti finansijskih korisnika FBiH, jeste uvođenje Instituta ombudsmena za bankarstvo pri Agenciji za bankarstvo FBiH. To, naravno, zvuči krajnje lijepo i moderno, ali samo do trenutka dok korisnici finansijskih usluga ne shvate da ombudsmen zapravo nema nikakve izvršne funkcije niti moći, nego je ovaj institut zapravo uveden kao "alternativa sudskim postupcima kao efikasniji i jeftiniji mehanizam mirnog rješavanja sporova". Dakle, ako neki klijent ima pritužbu na kreditora prema članu 41, stav 6, on može obavijestiti ombudsmena o tome, a ombudsmen ako ocijeni da je prigovor korisnika osnovan - uputit će predmet nadležnom organizacionom tijelu Agencije za bankarstvo FBiH na dalje postupanje. Pojednostavljeno rečeno, uvođenjem Instituta ombudsmena za bankarstvo stvara se još novih radnih mjesta za nepoznat broj ljudi koji će se finansijski natovariti na državne jasle, a njihova uloga je da pruže još jedno rame za plakanje korisnicima finansijskih usluga bez ikakvih poluga izvršne moći.

Nakon toga, slijede kaznene odredbe, a sam Zakon završava sa dva velika poglavlja. U prvom se na nekoliko strana navodi kako je pomenuti zakon usklađen sa evropskim standardima, direktivama Vijeća Evrope, direktivama Evropskog parlamenta, principima OECD-a i tako dalje. Zadnji dio Zakona donosi obrazloženja pojedinih članova Zakona i - to je to. Dakle, Zakon jeste moderan i usklađen sa ko zna čime sve ne, ali suštinski ne donosi ništa novo niti ništa revolucionarno. Istini za volju, propisan je cijeli niz procedura vezanih za oglašavanje i informisanje potrošača, ali u suštini, da budemo pošteni, to smo i do sada imali. Uostalom, problemi sa otplatama kredita kod nas do sada i nisu baš bili vezani za neinformiranost korisnika kredita, nego za neke druge probleme iz prakse, ali se ti problemi, čija veoma velika baza postoji u udruženjima za zaštitu jemaca i žiranata, u Zakonu i ne pominju.

Upućeniji u ove stvari tvrde da su ovaj zakon pripremili (odnosno prepisali) ljudi bliski Svjetskoj banci i MMF-u i to prema instrukcijama ovih međunarodnih finansijskih institucija. Da li je to tačno ili ne, teško je procijeniti, no osnova za sumnju zaista ima. Jer, kako je moguće da predlagači zakona sve članove novog propisa usklade sa svim mogućim i nemogućim standardima, propisima i direktivama EU, Evropskog parlamenta, Vijeća Evrope, OECD-a, Svjetske banke i tako dalje, a da im pri tome promakne takva "sitnica" da usklade članove zakona sa važećim i postojećim zakonima u FBiH, naprimjer, sa Zakonom o zaštiti žiranata i jemaca. To baš i nema puno logike, zar ne? Ujedno, to budi i sumnju da je ovaj zakon tek puka prilagođena kopija nekog zakona ko zna odakle - a to definitivno nije baš dobra osnova. Osim toga, upućeniji tvrde i da sve što nameću Svjetska banka i MMF, ima za cilj zaštitu moćnih korporacija, finansijskih institucija, te njihove sigurnosti i profita, a da se pri tome termin "zaštita korisnika finansijskih usluga" koristi tek kao puko zamazivanje očiju javnosti.

Da li je to tačno ili ne - brzo ćemo vidjeti u praksi. Uostalom, bit će veoma interesantno u narednom periodu promatrati dešavanja na finansijskom tržištu FBiH, odnosno kako pojedini učesnici na tržištu u eventualnim sporovima tumače pojedine propise te, naravno, kako će na kraju sudovi reagirati na sve to, s obzirom na to da sada ima podosta kolizija zakona u našem pravnom sistemu u ovoj oblasti.

Napišite svoj komentar

Da boste lahko napisali komentar, se morate prijaviti.
IZVOZNIKI
Novice
Novice Kako Slovenci služimo s hrvaškim turističnim bumom

Izvoz na Hrvaško se povečuje tudi zaradi turizma v tej državi

IZVOZNIKI
Novice
Novice Zasavci skočili v višji cenovni razred in zaposlili 70 ljudi

Podjetje Herz je v Šmartnem pri Litiji končalo štirimilijonsko naložbo v novo proizvodno dvorano, s katero podvajajo zmogljivosti

IZVOZNIKI
Novice
Novice Sevničanom uspel veliki met: v Gruziji bodo opremljali šestzvezdični Marriott Luxury 11

Stilles prišel do največjega in najzahtevnejšega posla v zgodovini podjetja

IZVOZNIKI
Novice
Novice Kako v Ormož vabijo nove investitorje

V Podravju raste nova obrtna cona, za katero je pred začetkom gradnje zainteresiranih že več kot 15 podjetij, o prihodu v Ormož pa...

IZVOZNIKI
Novice
Novice Talum očaral Švicarje z novo rondelico, kjer je dodana vrednost skoraj 100 tisoč evrov 12

Pri rondelicah je Talum lani postal največji svetovni proizvajalec; švicarska družba SIGG iz njih dela aluminke – embalažo za vodo iz...

IZVOZNIKI
Novice
Novice SŽ-Železniško gradbeno podjetje do največjega posla na Hrvaškem

Družba SŽ-Železniško gradbeno podjetje (SŽ-ŽGP) je na Reki podpisala 21,5 milijona evrov vredno pogodbo, v okviru katere bodo...

IZVOZNIKI
Novice
Novice Steklarna Hrastnik na krilih odličnega rezultata predčasno v 24,6-milijonsko naložbo

V prvem letošnjem polletju so dosegli 26,9-odstotno EBITDA maržo, zato bodo prihodnjo jesen postavili novo peč za steklenice za žgane...